Bajke i zašto su nam važne?

“Bajke su jedna od najstarijih književnih vrsti. Najstarije takve priče u kojima se čudesno i nadnaravno isprepliću sa zbiljskim, stare su koliko i sama civilizacija. U bajkama nema prave razlike između stvarnoga i izmišljenoga, ne postoji psihološka karakterizacija likova, dobro i zlo su jasno odijeljeni i imaju sretni završetak. Barem je tako kod pravih bajki koje su se pričale djeci od davnina. No, jesu li to, tada kao i danas, bile tek priče za uspavljivanje? Mnogi su do danas naslutili da bajke na suptilan način podsvjesnom umu djeteta prenose mnoge važne poruke i omogućuju sagledavanje dječjih, ali i univerzalnih ljudskih problema sa strane, bez racionalizacije (kojoj djeca i nisu dorasla u svojoj dobi). Svojim sadržajima, zapletima i raspletima, bajke zadovoljavaju dječju potrebu za čarolijom, ali imaju i pedagoški i psihoterapeutski učinak. Kroz simboličke likove nude modele ljudskog ponašanja.”

“Bajke su vrata u podsvijest, mjesto gdje se kriju sve tajne našeg življenja.”

Izvor: TV emisija “Na rubu znanosti” Krešimir Mišak

“Smisao i značenje bajki”

Bajke su jednostavan i čisti izrazi kolektivnog nesvjesnog i nude jasno razumijevanje univerzalnih obrazaca u ljudskoj psihi. Bajke ponekad podsjećaju na snove, a kao i snove, ne smijemo ih shvaćati doslovno. U bajkama uvijek postoji neka vrsta borbe dvaju velikih arhetipova; dobrog i zla, jina i janga, muškog i ženskog principa i gotovo uvijek završavaju nekim vjenčanjem ili smrću nasilnika/zla.
Elementi bajke opisuju slojevitost ljudske psihe, njene naivne, neiskvarene dijelove (obazrive djevice) i njenu tamnu stranu (nasilnici, čudovišta, pali junaci).


I snovi i bajke su neka vrsta putokaza kako ostvariti ujedinjenje suprotnosti odnosno harmoniju odnosa ili kako da individua postigne osobnu ravnotežu. Na putu te spoznaje, naši junaci uče o svijetu koji ih okružuje, o predatorima, a jungovskim rječnikom rečeno, upoznaju tamnu stranu Jastva.
Vjenčanje kao epilog priče simbol je spajanja muških i ženskih principa unutar pojedinca. Vjenčanje je simbol ravnoteže koja je postignuta integracijom svih dijelova psihe pojedinca. Smrt nasilnika ima istu ulogu.

Bajkama se danas zamjera mnogo elemenata: negativni i okrutni aspekti, njihova crno-bijela rješenja, gubitak veze sa realnošću…ali bajke treba promatrati kao odgojno pomagalo u odgoju djece.

U perspektivi, bajke su i radionice za osobni razvoj i snažan lijek. One barataju simboličkim jezikom i arhetipovima duševnih zbivanja. One nas ne traže da išta činimo, budemo, glumimo… samo ih trebamo slušati. One sadrže upute koje nas vode kroz složenost problema. Bajke nam daju sposobnost da shvatimo potrebu za izvlačenjem i razumijevanjem potisnutih ili zaboravljenih dijelova sebe.

Moderna interpretacija bajki ili ublažavanje života?

Danas kada živimo u diktaturi uma tj. racia, kada edukacijski sistem u globalu ne odgaja ni volju niti osjećaje i kada volja može vrlo lako skrenuti u samovolju, a osjećaji u nerazumnu emocionalnost, potreba za bajkama veća je nego ikada. Istodobno, svjedočimo ublažavanju i reduciranju bajki na informaciju čime se uklanjaju njeni najvažniji elementi – arhetipovi. Bajka nije i ne smije biti svedena na informaciju, ona je živa slika koja portretira složenost podsvijesti i kao takva pruža perspektivu i pomaže u artikulaciji naših (tj. dječjih) unutarnjih govora.

Nemojmo razmišljati o bajkama kao o gubitku veze sa stvarnošću, bajke stvaraju vezu s jedinim važnim svijetom, a to je naš unutrašnji svijet koji se ionako već previse reducira modernim načinom života koji živimo.

Do skorog druženja!

S ljubavlju,

Ana

p.s. Ako vas zanima više o ulozi bajki u psihološkom razvoju djece, pogledajte izvanredni intervju s prof. Vesnom Kreuth u emisiji „Na rubu znanosti”, Krešimira Mišaka – Smisao i značenje bajki.

https://www.youtube.com/watch?v=NBrq9F6rTdU

Ako ti se svidio ovaj tekst, slobodno ga podijeli :)
error